{"id":1111,"date":"2012-10-09T16:37:00","date_gmt":"2012-10-09T16:37:00","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ramiro.hr\/?p=1111"},"modified":"2026-02-17T21:59:24","modified_gmt":"2026-02-17T20:59:24","slug":"samo-jedna-od-devet-osoba-moze-promijeniti-svoj-zivot","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/korisnici.com\/wp\/ramiro.hr\/blog\/samo-jedna-od-devet-osoba-moze-promijeniti-svoj-zivot\/","title":{"rendered":"Samo jedna od devet osoba mo\u017ee promijeniti svoj \u017eivot?"},"content":{"rendered":"\n

\u0160to prava, umjesto iskrivljena \u201efilmska\u201c realnost, kao i najnovija istra\u017eivanja o ljudskom mozgu, pri\u010daju o prirodi promjene? Ono \u0161to nam prvo padne na pamet je narodna poslovica kojoj se volimo vra\u0107ati da vuk dlaku mijenja, ali \u0107ud nikada. \u010cesto smo vrlo skepti\u010dni prema promjeni<\/strong>, pogotovo kad je rije\u010d o nama. Iako nerado to priznajemo, vjerojatno \u0107e nas uvijek pratiti neka na\u0161a \u201eboljka\u201c, na koju gotovo pa da smo navikli.<\/p>\n\n\n\n

Bilo da \u017eelimo druga\u010dije komunicirati s drugima, biti spremniji izraziti vlastite ideje, kvalitetnije organizirati svoje vrijeme ili jednostavno ustrajati u novoj navici (vje\u017ebanju, zdravoj prehrani i sl.) te tako promijeniti svoj \u017eivot, uhvatimo se kako se (pre)lako vra\u0107amo na \u201estaro\u201c<\/strong>. I naravno, jo\u0161 \u010de\u0161\u0107e u tome hvatamo druge<\/strong>. \u010cak i filmovi uz koje smo odrastali (i uz koje danas odrastaju na\u0161a djeca) nerijetko poti\u010du misao da je \u201ebad guy\u201c uvijek \u201ebad guy\u201c (i obratno), ma koliko se na trenutak \u010dinilo druga\u010dije. Drugim rije\u010dima, mnogi dijele uvjerenje da se jako te\u0161ko mijenjamo<\/strong> te da smo predodre\u0111eni imati neki svoj karakter i na\u010din funkcioniranja.<\/p>\n\n\n\n

Istovremeno, uvrije\u017eena je misao da su jedina nada za promjenu dramati\u010dni \u017eivotni doga\u0111aji<\/strong> koji nam \u017eivot preokrenu naglava\u010dke<\/strong>. Bolest, otkaz, smrt bliske osobe, rastava, bankrot\u2026 samo su neki od uobi\u010dajenih okida\u010da koji se u stvarnosti, a jo\u0161 vi\u0161e u filmovima (koji nas pomalo odgajaju, a da toga \u010desto nismo ni svjesni) spominju kao prekretnice nakon kojih sve krene druga\u010dijim smjerom. Odjednom, kao \u010darobnim \u0161tapi\u0107em su odnesene stare navike i vjerovanja te su zamijenjeni potpuno novima.<\/a><\/p>\n\n\n\n

Pogre\u0161na uvjerenja<\/h2>\n\n\n\n

Ni sami nismo sigurni je li ve\u0107e ograni\u010denje razmi\u0161ljati kako je promjena nemogu\u0107a ili da se doga\u0111a jedino ako ju ne\u0161to dramati\u010dno potakne. Snaga \u010dovjeka ogleda se u tome da donese odluku<\/a> jer su, u suprotnom, posljedice su o\u010dite. Ili se ni ne poku\u0161avamo pokrenuti jer mislimo da se i ovako i onako ne mo\u017eemo mijenjati<\/strong>. Ili \u010dekamo da se dogodi neka krizna situacija<\/strong> kako bi napokon krenuli u akciju. Dono\u0161enje odluka<\/a> ne treba staviti na \u010dekanje i prepustiti se sudbini.<\/p>\n\n\n\n

Osim za nas same rijetko vjerujemo drugima da su se promijenili<\/strong>. Sigurno vam, kao i meni, sada pada na pamet stereotipna slika mu\u0161karca i \u017eene. On nakon prevare govori draga, ali ja sam se promijenio ne bih to vi\u0161e nikada napravio! Ona mu povjeruje, a on ju opet prevari. Zbog tih ustaljenih stereotipnih slika u dru\u0161tvu ne mo\u017eemo vjerovati drugima da su se promijenili. S druge strane, mo\u017eda smo i mi sami nekada povjerovali nekome da se mo\u017ee promijeniti pa smo se razo\u010darali. Uistinu je te\u0161ko do\u017eivjeti razo\u010daranje u drugoga, ali i u sebe kada ne uspijemo promijeniti svoj \u017eivot. Na\u0161a iskustva \u010desto odre\u0111uju \u010demu \u0107emo u budu\u0107nosti vjerovati.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Kako god bilo, i jedno i drugo uvjerenje predstavljaju<\/strong> veliki mit<\/strong>. Jer stvarnost, kao i na\u010din na koji na\u0161 mozak funkcionira, pokazuju ne\u0161to sasvim drugo. \u0160to nam prava (umjesto iskrivljena, \u201efilmska\u201c) realnost, kao i najnovija istra\u017eivanja o ljudskom mozgu, pri\u010daju o prirodi promjene?<\/a><\/p>\n\n\n\n

Promjena boli<\/h2>\n\n\n\n

Za po\u010detak \u2013 malo lo\u0161ih vijesti. Samo jedna od devet osoba koje su pro\u0161le visokorizi\u010dnu operaciju ugra\u0111ivanja sr\u010dane premosnice, nakon toga promijeni svoje \u017eivotne navike. Dramati\u010dan \u017eivotni doga\u0111aj poput ozbiljne prijetnje zdravlju, ve\u0107inu pacijenata ne uspije potaknuti da uistinu po\u010dnu \u017eivjeti druga\u010dije<\/strong>, hraniti se zdravije i vi\u0161e vje\u017ebati. Sigurno ste nekada i sami pomislili \u201eDa se meni to dogodilo odmah bih promijenio\/la cijeli svoj \u017eivot!\u201c U stvarnosti to vjerojatno nije tako.  \u0160ok i strah od smrti mo\u017eda kratkoro\u010dno dovedu do sna\u017ene \u017eelje, \u010dak i dono\u0161enje odluka za promjenom, no dugoro\u010dan pozitivan efekt izostaje. Kako je to mogu\u0107e? Sna\u017ena \u017eelja nije dovoljna kako bi dono\u0161enje odluka rezultiralo napretkom<\/a>.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Najnovija neuroznanstvena istra\u017eivanja potvr\u0111uju da bilo kakva promjena zahtijeva veliki napor od na\u0161eg mozga, kojeg on poku\u0161ava izbje\u0107i<\/strong>, kako bi nastavio funkcionirati po principu ekonomi\u010dnosti \u2013 sa \u0161to manje ulo\u017eene energije do\u0107i do rezultata. Energetski nam je puno lak\u0161e djelovati po \u201eautomatskom pilotu\u201c (onako kako smo navikli), nego uvoditi promjene koje tra\u017ee svjestan trud i njegovo kontinuirano ulaganje (barem neko vrijeme). Na\u0161 mozak u puno situacija koristi automatski pilot. Tako na primjer opstaju stereotipi i predrasude. Na\u0161em mozgu je lak\u0161e osobu svrstati u isti ko\u0161 nego ulo\u017eiti dodatni napor za promjenu ustaljenih stavova na koje smo nau\u010deni<\/strong>. Pojednostavljeno i metafori\u010dki re\u010deno \u2013 dono\u0161enje odluka o promjeni boli.<\/a><\/p>\n\n\n\n

Promjena je \u010dinjenica<\/h2>\n\n\n\n

S druge strane, posljednja istra\u017eivanja mozga govore o njegovoj nevjerojatnoj mogu\u0107nosti da se mijenja<\/strong>, prilago\u0111ava novim situacijama, stvara nove neuronske veze (i slabi stare). Ve\u0107 je na tisu\u0107e slu\u010dajeva gdje je, uslijed te\u017eih mo\u017edanih udara i ozljeda, jedan dio mozga potpuno preuzeo funkciju o\u0161te\u0107enog dijela. Na kraju krajeva, sjetite se samo sebe kakvi ste bili prije 10-ak godina i kakvi ste danas \u2013 kako razmi\u0161ljate, koje nove vje\u0161tine ste usvojili i sposobnosti razvili, na koji na\u010din su va\u0161a iskustva utjecala na va\u0161e stavove i pona\u0161anje. Vjerujem da vam odmah postaje jasno koliko ste se promijenili, a samim time i va\u0161 mozak. Pojednostavljeno re\u010deno \u2013 promjena je neizbje\u017ena<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n

Znate pri\u010du o mladi\u0107u Phineasu Gageu? 1843. godine mu se \u0161ipka deblja od 3 i du\u017ea od 100 centimetara zabila u glavu cijelom svojom du\u017einom. \u0160ipka je odletjela, a on je imao zna\u010dajno o\u0161te\u0107enje mozga. Za\u010dudo pre\u017eivio je, a ve\u0107 je nakon nekoliko minuta po\u010deo govoriti i samostalno hodati. Njegov slu\u010daj je prvi i jedini u povijesti u kojem je osoba pre\u017eivjela takvo o\u0161te\u0107enje. Nakon oporavka u bolnici Phineas se po\u010deo druga\u010dije pona\u0161ati<\/strong>. Nije se snalazio u socijalnim situacijama i izgubio je volju za aktivnostima u kojima je ina\u010de u\u017eivao. Ipak, za promjenu vam ne treba \u0161ipka u mozak ve\u0107 je dovoljno za novi<\/strong> po\u010detak<\/strong> dono\u0161enje odluka<\/strong><\/a> o promjenama koje \u017eelite napraviti.      <\/strong><\/a><\/p>\n\n\n\n

Plasti\u010dnost mozga<\/h2>\n\n\n\n

A<\/strong>ko se <\/strong>na\u0161e <\/strong>pona\u0161anje promijeni, mora do\u0107i do neke promjene u organizaciji ili svojstvima neuronskih sklopova koji proizvode pona\u0161anje<\/strong>. Dakle, mozak se prilago\u0111ava novim pona\u0161anjima. Mozak stvara nove neuronske veze zbog novih pona\u0161anja. Ima izrazito veliku mogu\u0107nost mijenjanja i prilago\u0111avanja \u2013 kao zagrijana plastika<\/strong>. No, ne mijenjaju se samo neuronske veze ve\u0107 je opseg \u010dimbenika koji mogu promijeniti mozak mnogo ve\u0107i. \u010cimbenici za koje se sada zna da utje\u010du na neuronsku strukturu i pona\u0161anje uklju\u010duju iskustvo, psihoaktivne tvari (npr. amfetamin, morfij), hormoni, protuupalna sredstva, prehrambeni \u010dimbenici (npr. vitamini i minerali, dodaci prehrani), genetski \u010dimbenici, bolesti (npr. Parkinsonova bolest, shizofrenija, epilepsija, mo\u017edani udar), stres ili ozljeda mozga.<\/p>\n\n\n\n

Stoga, na\u0161 mozak se mijenja pod utjecajem razli\u010ditih \u010dimbenika. Dobro je znati \u0161to sve mijenja na\u0161 mozak jer mo\u017eemo utjecati na to kako \u0107e se na\u0161 mozak promijeniti<\/strong>. Dakle, ako promijenimo svoj \u017eivot mijenjamo i svoj mozak<\/strong>. Dono\u0161enje odluka postaje va\u017ean zadatak kada znamo da \u0107emo neizbje\u017eno promijeniti ne samo svoje pona\u0161anje ve\u0107 i svoj mozak. Stoga, moramo pripaziti i \u0161to unosimo u sebe jer puno toga mo\u017ee utjecati na na\u0161 mozak. Nakon ovoga poslovica – vuk dlaku mijenja, ali \u0107ud nikada, sve manje dr\u017ei vodu. Jer ako vuk dovoljno \u010desto bude mijenjao svoju dlaku neizbje\u017eno \u0107e promijeniti i svoj mozak.<\/a><\/p>\n\n\n\n

Mediji i kampanje<\/h2>\n\n\n\n

Prije nekoliko godina po\u010dela velika kampanja kojom se ljude poku\u0161alo potaknuti na dono\u0161enje odluka o prestanku pu\u0161enja. Cijene duhanskih proizvoda su se zna\u010dajno povisile (a i dalje strmoglavo rastu). Na sve duhanske proizvode su stavljene slike organa, bolesne djece, obitelji pred lijesom. Statistike su i dalje pora\u017eavaju\u0107e. Svaka tre\u0107a odrasla osoba je pu\u0161a\u010d, a maloljetnici su nam po konzumaciji duhanskih proizvoda pri vrhu svjetske ljestvice. Dono\u0161enje odluka prerano zavr\u0161avamo jer nam je lak\u0161e vratiti se na staro.<\/strong> No, sigurno postoji mnogo ljudi koji su uistinu promijenili svoj \u017eivot zbog tih kampanji, ali ve\u0107ina nije. Za\u0161to?<\/p>\n\n\n\n

Pokazalo se da je kampanja stavljanja uznemiruju\u0107ih fotografija imala neo\u010dekivan u\u010dinak. Ljudi su se zgra\u017eali na fotografije koje su im bile previ\u0161e uznemiruju\u0107e. Toliko uznemiruju\u0107e da su na\u0161li na\u010din kako da si pomognu<\/strong>. Prodaja<\/a> futrola i kutijica za cigarete je zna\u010dajno porasla. Stavljanjem cigareta u futrole su sakrili uznemiruju\u0107e fotografije i nastavili pu\u0161iti.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Zaklju\u010dak ove pri\u010de? Kampanje koje vas tjeraju na promjenu rijetko \u0107e imati u\u010dinka. Promjena se nalazi u vama i samo u vama<\/strong>. Odgovornost za dono\u0161enje odluka je na vama i jedino ste vi dovoljno sna\u017eni da tu odluku provedete u djelo. Nitko to ne mo\u017ee u\u010diniti za vas. Iako je svaka promjena te\u0161ka va\u017eno je za zapamtiti da svi imamo kapaciteta i snage za promjenu<\/strong>. Da bi to bilo mogu\u0107e morate biti svjesni najopasnijeg mita o promjeni.       <\/a><\/p>\n\n\n\n

Najopasniji mit<\/h2>\n\n\n\n

Najve\u0107i mit<\/strong> koji je nu\u017eno sru\u0161iti, a krije se u pozadini prethodno opisanih pogre\u0161nih uvjerenja, je da je promjena ne\u0161to \u0161to se dogodi – ili ne. Nevjerojatno je koliko smo spremni raditi na svom stru\u010dnom obrazovanju<\/strong> (minimalno 12 godina \u0161kole) kako bismo postali ekspert, ili godinama trenirati neki sport, odlaziti na fitness i sl., kako bismo razvili tjelesne sposobnosti, izgradili \u017eeljenu muskulaturu ili postigli idealan izgled. U tim podru\u010djima smo svjesni procesa koji je potreban kako bismo kreirali promjenu. <\/p>\n\n\n\n

No,\u00a0kad na red do\u0111u teme poput komunikacije, uspje\u0161nog upravljanja emocijama<\/strong>, rje\u0161avanja straha od javnog nastupa<\/a>, razvijanja vje\u0161tina vo\u0111enja ljudi, itd. \u2013 gotovo pa da se ljutimo kad ne uspijemo iz prve primijeniti nova pona\u0161anja, te se\u00a0(pre)lako vra\u0107amo starim obrascima, bez da smo uistinu dali priliku promjeni da se dogodi.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Lako se vra\u0107amo starim obrascima jer svaka promjena<\/strong> u ljudima izaziva strah od neuspjeha<\/strong>. Strah od neuspjeha da se promjena dogodi je ne\u0161to \u0161to je uobi\u010dajeno<\/strong> za sve ljude. Navike su poznate i volimo se dr\u017eati u zoni udobnosti<\/strong>. Dono\u0161enje odluka postaje izrazito komplicirano ako ostajemo u granicama sigurnosti. Je li vam se ikada dogodilo da iza\u0111ete iz komfort zone i iznenadite se sami sobom? Tako\u0111er. <\/p>\n\n\n\n

\u010cesto u tim situacijama shvatimo da je ve\u0107ina strahova bila iracionalna<\/strong>. Kroz promjenu upoznajemo sebe<\/strong> i nerijetko se iznenadimo svojim napretkom. Dono\u0161enje odluka<\/strong> o promjeni i izlasku iz zone udobnosti tek je prvi korak<\/strong> i mo\u017eda najjednostavniji zadatak. Puno je te\u017ee<\/strong> i kompleksnije ustrajati<\/strong> u toj odluci dok nam ona ne postane dio komfort zone.<\/p>\n\n\n\n

Dajte priliku promjeni<\/h2>\n\n\n\n

Ne, promjena se ne doga\u0111a, ona se \u2013 kreira i razvija<\/strong>, na\u0161om voljom i trudom. Da, pritom nas dramati\u010dni \u017eivotni doga\u0111aji mogu potaknuti da se po\u017eelimo pokrenuti, preispitamo svoje vrijednosti<\/a>, na\u010dine razmi\u0161ljanja i pona\u0161anja te da donesemo odluku kako \u017eelimo biti druga\u010diji. Izazovi pred nas dolaze kako bi uvidjeli koliku snagu imamo u sebi. Ako uistinu ne\u0161to \u017eelimo i postati, vrijeme je da zasu\u010demo rukave, jer na\u0161 mozak to itekako mo\u017ee i ima ogroman potencijal za to.<\/p>\n\n\n\n

Ne morate \u010dekati dramati\u010dne doga\u0111aje da bi se promijenili. Prvi korak u va\u0161em putu ka promjeni je dono\u0161enje odluka o promijeni – mo\u0107 le\u017ei u pozitivnom razmi\u0161ljanju<\/a>. Nakon toga, potreban vam je plan<\/strong>. Da bi si olak\u0161ali planiranje poku\u0161ajte odgovoriti \u0161to specifi\u010dnije na sljede\u0107a pitanja:<\/p>\n\n\n\n