Vrijeme je jedno od presudnih komponenti u politici i gospodarstvu, odnosno u svim djelatnostima u kojima se \u017eeli posti\u0107i neki cilj. <\/strong>Politi\u010dari obi\u010dno imaju odre\u0111eni mandat u kojem trebaju dobro analizirati postoje\u0107u situaciju, zacrtati ciljeve te sustavnim aktivnostima dovesti do njihovog ostvarenja. ako ne krenu na vrijeme, situacija svaki danom postaje sve te\u017ea<\/strong><\/a>, jer raste interes i prosu\u0111ivanje javnosti, a smanjuje se strpljenje. Dodatno, za neke va\u017ene odluke i njihove provedbe svakako treba odabrati pravu strategiju<\/strong> te prave trenutke za povla\u010denje klju\u010dnih poteza, \u0161to se nikako ne mo\u017ee napraviti u situaciji vremenske stiske.<\/p>\n\n\n\n \u0160tovi\u0161e, ako u tim trenutcima trebamo pregovarati s nekim kako bi dobili ono \u0161to nam je potrebno te ako druga strana zna da nam je vrijeme ograni\u010davaju\u0107i faktor, tada pravih pregovora zapravo ne mo\u017ee ni biti.<\/strong> U recesiji sve to dobiva veliku dodatnu te\u017einu, jer su izrazito ugro\u017eeni brojni socioekonomski resursi, pa svaka minuta odga\u0111anja odluka ili besciljne improvizacije ima sna\u017ene negativne posljedice. Zato recesija tra\u017ei vrsne stratege koji mogu brzo i kvalitetno procijeniti situaciju<\/strong> te donijeti nekoliko najva\u017enijih odluka koje mogu trenuta\u010dno pokrenuti situaciju s mrtve to\u010dke. Istovremeno, oni moraju isplanirati srednjoro\u010dnu i dugoro\u010dnu strategiju, sve do razine konkretnih poteza koji se moraju napraviti ve\u0107 danas, kako bi se one i ostvarile u \u017eeljenom roku.<\/p>\n\n\n\n \u010covjek posjeduje osje\u0107aj za vrijeme kako bi se orijentirao, organizirao i pre\u017eivio<\/strong>. Upravo se to prenosi i na poslovni svijet i upravljanje vremenom<\/a> u organizacijama. No, vrijeme je toliko zanemaren faktor i resurs <\/strong>u doma\u0107oj politici i biznisu da bi netko mogao pomisliti da se ovdje otkrilo kako vratiti vrijeme unazad. Tomu ipak nije tako. Vrijeme je jedini resurs koji samo mo\u017eemo potro\u0161iti<\/strong>, ali ne i obnoviti. Zato organizacije i ljudi op\u0107enito upravljanje vremenom \u010desto uzimaju zdravo za gotovo.<\/a><\/p>\n\n\n\n Svima je dobro poznata slavna izreka – vrijeme je novac.<\/strong> \u0160to to to\u010dno zna\u010di za organizacije? Regrutacija zaposlenika, proizvodnja, transport, prodaja<\/a>, usluge – sve navedeno zahtijeva stru\u010dnost, obuku i operacionalizaciju<\/strong>. Da bi netko obavljao svoj posao vje\u0161to, brzo i efikasno potrebno ga je za to obu\u010diti<\/strong>. Da bi netko bio obu\u010den, potrebno je platiti osobu koja taj posao mo\u017ee napraviti.<\/strong> Sve to zahtjeva ulaganje vremena i novca.<\/strong><\/p>\n\n\n\n U dana\u0161njem svijetu \u010dini se kako \u017eelimo da sve bude\u00a0brzo i u\u010dinkovito, kako bismo \u0161to manje tro\u0161ili.<\/strong>\u00a0\u010cesto i ne prepoznamo da ako ne\u0161to radimo brzo, da gubimo na kvaliteti, a na taj na\u010din gubimo jo\u0161 vi\u0161e vremena jer nas u budu\u0107nosti \u010dekaju problemi koji su posljedice takvog pristupa i popravci svega \u0161to je krenulo po zlu. <\/p>\n\n\n\n Tako\u0111er se doga\u0111a to da se za\u00a0provedbu projekata \u010deka zadnji \u010das,\u00a0<\/strong>da mnogi sjede i odugovla\u010de misle\u0107i da je \u017eivot lagan i lagodan. Ipak, brojne su posljedice kada vrijeme uzimamo zdravo za gotovo te ne iskori\u0161tavamo vrijeme kako\u00a0bismo napredovali unutar organizacije, a tako i u dru\u0161tvu.\u00a0<\/strong>Pritom nam se radno vrijeme \u010dini kao ne\u0161to \u0161to treba izdr\u017eati te ne mo\u017eemo u njemu u\u017eivati<\/a>.\u00a0<\/p>\n\n\n\n Kada je tr\u017ei\u0161te u pitanju, situacija s vremenom je jo\u0161 slo\u017eenija, jer su promjene vrlo brze, pa tra\u017ee i brzu reakciju<\/strong>, ako poduze\u0107a namjeravaju opstati i uspje\u0161no poslovati. Generalno gledano, u dana\u0161njem poslovnom i politi\u010dkom svijetu svakako vi\u0161e uop\u0107e nema vremena za tugovanje zbog nepovoljnih promjena i tra\u017eenje krivaca u vanjskim okolnostima, jer se tako sve vi\u0161e gubi korak za onima koji brzo odgovaraju na promjene i posti\u017eu uspjehe<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n Tada nam hvatanje koraka s njima izgleda sve te\u017ee, sve dok nam se ne u\u010dini nemogu\u0107om misijom. U takvim okolnostima lako se izgubi volja za otkrivanjem bilo kakvih mogu\u0107nosti<\/strong> koje nam stoje na raspolaganju za izlazak iz krize, \u0161to krizu svakim trenutkom \u010dini sve dubljom. Tada nam ostaje samo nadati se da \u0107e se ne\u0161to globalno povoljno dogoditi \u0161to \u0107e povoljno utjecati i na nas, ali takva strategija je vrlo hazarderska<\/strong>, jer nas \u010dini ovisnima o drugima i oslabljuje na\u0161e snage, pa \u010dak i svojevrsni elementarni nagon za temeljnu samoodr\u017eivost. Treba prestati razmi\u0161ljati o vremenu kao ne\u010dem \u0161to treba pre\u017eivjeti bez obzira \u0161to se doga\u0111a<\/a>. <\/a><\/p>\n\n\n\n Odga\u0111anje ili prokrastinacija na radnom mjestu \u010de\u0161\u0107a je nego \u0161to mislite.<\/strong> Jeste li ikada zavirili u ra\u010dunalo svojih kolega ili zaposlenika koji su vam se na\u0161li na putu dok ste se bavili drugim obvezama? Sigurno ste nekad ugledali utakmicu, pasijans ili portal vijesti na njihovim ekranima. Sve samo ne ono \u0161to tamo treba biti. I zapitali se – pa \u0161to ti ljudi rade ako ne svoj posao<\/strong>? Odgovor je – odga\u0111aju i odugovla\u010de. Ako se va\u0161i zaposlenici osje\u0107aju premoreni poku\u0161ajte ustanoviti za\u0161to je to tako<\/a>.<\/p>\n\n\n\n Prokrastinatori misle da ono \u0161to je nevidljivo oku nadre\u0111enog kao i da ne postoji. No, to nije ba\u0161 tako. Iako se na kraju dana radne obveze ispune<\/strong>, odga\u0111anje i ne iskori\u0161tavanje \u201cslobodnog hoda\u201d tijekom radnog vremena uvelike mo\u017ee utjecati na uspjeh organizacije.<\/strong> I to negativno. Umjesto odugovla\u010denja i popunjavanja vi\u0161ka vremena nesvrsishodnim aktivnostima, zaposlenici bi mogli prije\u0107i na nove zadatke i izazove \u010dije bi obavljanje organizaciji donijelo vi\u0161e uspjeha <\/strong>pa time i vi\u0161e prilika za daljnji rad i napredak.<\/p>\n\n\n\n No, te\u0161ko je o\u010dekivati da \u0107e sam radnik do\u0107i nadre\u0111enom i tra\u017eiti jo\u0161 posla. Zbog toga je uloga menad\u017eera da regulira tijek i trajanje obavljanja du\u017enosti svojih zaposlenika<\/strong>. U suradnji sa svojim zaposlenicima menad\u017eer se treba fokusirati na kvalitetno upravljanje vremenom te do\u0107i do zaklju\u010dka koliko je posla dovoljno izazovno, ali ne izaziva sagorijevanje<\/strong>. Na taj na\u010din se organizaciji mogu otvoriti nova vrata za bolje i ve\u0107e projekte te donijeti ve\u0107i poslovni uspjeh za sve uklju\u010dene.<\/a><\/p>\n\n\n\n Brojne organizacije ili pojedinci u poslovnom svijetu pretjerano su usmjereni na upravljanje vremenom u budu\u0107nosti ili analiziranje ve\u0107 proteklog vremena<\/strong>. Va\u017eno je uzeti u obzir faktore koji su ostavili posljedice na upravljanje vremenom sada kao i \u0161to je va\u017eno stvaranje strate\u0161kog plana za dobro funkcioniranje u budu\u0107nosti<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n No, moramo se zapitati – \u0161to poduzimamo upravo sada<\/strong>? Jer \u201clako\u201d je napraviti plan, no ako ga se ne dr\u017eimo te ako tro\u0161imo vrijeme na nerealisti\u010dne planove ili one koji nam dopu\u0161taju previ\u0161e slobodnog vremena, onda nam vrijeme koje imamo u ovom trenutku klizi kroz prste<\/strong>. Ne trebamo zamijeniti planiranje s obavljanjem posla. Va\u017eno je usmjeriti se na akcije i pona\u0161anja koja mo\u017eemo poduzeti ovog trenutka kako vrijeme kao resurs ne bismo tek tako tro\u0161ili. Vrijeme treba biti va\u0161e zadovoljstvo<\/a>, a ne muka.<\/a><\/p>\n\n\n\n Za razliku od ostalih, vrijeme je jedini resurs kojeg svake sekunde imamo sve manje i to je ne\u0161to \u0161to mnogi \u010desto zaboravljaju. <\/strong>Pona\u0161aju se kao da imaju svo vrijeme svijeta da naprave ono \u0161to su namjeravali. Osvje\u0161tavanje po\u010dinje s pribli\u017eavanjem rokova, kada naj\u010de\u0161\u0107e brzopleto kre\u0107emo u akciju spa\u0161avanja svega \u0161to se spasiti mo\u017ee. Ovakav scenarij se \u010desto doga\u0111a u hrvatskom gospodarstvu.<\/p>\n\n\n\n Rokovi su dio sva\u010dijeg \u017eivota, a osobito poslovnog \u017eivota<\/strong>. Iako su za mnoge izvor nemira, stresa i pritiska, iznimno su va\u017eni. Bitno ih je postaviti za svaki zadatak i obvezu i neizbje\u017eni su za uspje\u0161no upravljanje vremenom i glatko funkcioniranje organizacije. Da nema rokova, organizacija ne bi imala sustav te bi s time i propala. Organizacije, odjeli i pojedina\u010dni zaposlenici ovisni su jedni o drugima kako bi taj sustav funkcionirao<\/strong> – stoga ako kasni jedan, kasnit \u0107e i drugi, i tre\u0107i…<\/p>\n\n\n\n Rokovi su ne\u0161to \u0161to ljude \u201ctjera\u201d da vrijeme koje imaju na raspolaganju shvate ozbiljno, krenu raditi na vrijeme i ne riskiraju probijanje rokova.<\/strong> Kada imamo rok, uvijek je potrebno gledati da se stvari obave \u0161to prije kako bismo ostavili i vremena za pogre\u0161ke.<\/strong> Naj\u010de\u0161\u0107e posljedice koje probijanje roka i lo\u0161e upravljanje vremenom nose sa sobom nisu vrijedne takvih postupaka. No, treba se zapitati – za\u0161to vrijeme<\/strong> shva\u0107amo ozbiljno samo onda kada imamo ne\u0161to za izgubiti<\/strong> bila to poslovna prilika, novac ili radno mjesto?<\/a><\/p>\n\n\n\n Mo\u017eda vam puko postojanje roka ne stvara dovoljnu motivaciju za njegovo stizanje.<\/strong> Tu se postavlja pitanje: \u201e\u0160to nas uistinu motivira i tjera na rad?\u201c<\/strong> Odgovor na to pitanje va\u017eno je kako bismo kvalitetno iskoristili vrijeme i odr\u017eali razinu produktivnosti.<\/p>\n\n\n\n S druge strane, rad pod vremenskim pritiskom uvijek poti\u010de da donesemo samo one odluke koje nas odmi\u010du od neke neposredne velike opasnosti<\/strong>. Manjak vremena nam onemogu\u0107uje da iz odre\u0111ene situacije izvu\u010demo maksimum. Iz toga proizlazi da, ako stalno donosimo odluke pod vremenskim pritiskom, odnosno ako ne znamo koristiti vrijeme planski, uspijevat \u0107emo se uvijek samo provla\u010diti<\/strong>, odnosno izvla\u010diti od opasnosti, \u0161to je daleko od nekog stvarnog postignu\u0107a. Isto takav \u0107e nam biti i imid\u017e, a to je ne\u0161to o \u010demu stvarno treba dobro razmisliti.<\/a><\/p>\n\n\n\n Velik utjecaj na razumijevanje i shva\u0107anje vremena kao va\u017enog poslovnog resursa ima kultura u kojoj \u017eivimo<\/strong>. Svi smo barem jednom na televiziji uo\u010dili u\u017eurbane ljude u poslovnoj odje\u0107i kako \u017eustro hodaju ulicama New Yorka ili druge metropole u holivudskim filmovima. Ponekad se divimo njihovoj predanosti, asertivnosti, ambicijama, usmjerenosti na ciljeve i velikim snovima.<\/strong> A ponekad je taj prizor zastra\u0161uju\u0107 i tjera nas da se zapitamo \u017eelimo li iskoristiti svaku sekundu na produktivnost, zara\u0111ivanje i napredovanje organizacije. Iako sanjamo o kvalitetnom \u017eivotu i poslovnom uspjehu<\/strong>, ljudski je istovremeno \u017eeljeti spor \u017eivot pun u\u017eivanja te posve\u0107ivanju sitnicama<\/strong> i bli\u017enjima.<\/p>\n\n\n\n Te\u0161ko je balansirati ova dva ekstrema koja uvelike definira kultura u kojoj smo odrastali<\/strong>. Ponekad se vrijednosti unutar kulture kose s osobnim ciljevima. Tako\u0111er, mogu\u0107e je da ono \u0161to \u017eelimo ostvariti nije ostvarivo u okru\u017eenju gdje se trenutno nalazimo. Tada je vrijeme za promjene,<\/strong> sredine ili mentaliteta. Unato\u010d poznavanju razli\u010ditosti izme\u0111u politike, gospodarstva i navika radnog naroda izme\u0111u dr\u017eava, ponekad se aspekti okru\u017eenja u kojem \u017eivimo ne shva\u0107aju kao zna\u010dajni faktori koji utje\u010du i na poslovnu kulturu.<\/strong><\/p>\n\n\n\n Na\u0161e okru\u017eenje i kulturne norme imaju veliki utjecaj na razumijevanje i shva\u0107anje vremena i njegove vrijednosti. Va\u017eno je uspostaviti ravnote\u017eu izme\u0111u svega \u0161to radimo<\/strong> i poslovno i privatno i jedino tako \u0107emo posti\u0107i sre\u0107u i uspjeh.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Koliko vrijeme postaje sve bitniji faktor kod dono\u0161enja razli\u010ditih odluka u politici i gospodarstvu, u kontekstu dugotrajne recesije? Vrijeme je jedno od presudnih komponenti u politici i gospodarstvu, odnosno u svim djelatnostima u kojima se \u017eeli posti\u0107i neki cilj. Politi\u010dari obi\u010dno imaju odre\u0111eni mandat u kojem trebaju dobro analizirati postoje\u0107u situaciju, zacrtati ciljeve te sustavnim aktivnostima dovesti […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"episode_type":"audio","audio_file":"","podmotor_file_id":"","podmotor_episode_id":"","cover_image":"","cover_image_id":"","duration":"","filesize":"","filesize_raw":"","date_recorded":"","explicit":"","block":"","footnotes":""},"categories":[9],"tags":[34],"vrsta-sadrzaja":[4],"series":[],"class_list":["post-1318","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-razvoj-zaposlenika","tag-upravljanje-vremenom"],"acf":[],"episode_featured_image":false,"episode_player_image":"https:\/\/korisnici.com\/wp\/ramiro.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/Podcast-cover-image-1400a.png","download_link":"","player_link":"","audio_player":false,"episode_data":{"playerMode":"light","subscribeUrls":{"apple_podcasts":{"key":"apple_podcasts","url":"https:\/\/podcasts.apple.com\/us\/podcast\/ramiro-psihologija-uspjeha\/id1556874609","label":"Apple Podcasts","class":"apple_podcasts","icon":"apple-podcasts.png"},"deezer":{"key":"deezer","url":"","label":"Deezer","class":"deezer","icon":"deezer.png"},"spotify":{"key":"spotify","url":"https:\/\/open.spotify.com\/show\/0NPyN9UoeXRiiTrqcVSiib?si=5c6f7c638c84433f","label":"Spotify","class":"spotify","icon":"spotify.png"},"youtube":{"key":"youtube","url":"https:\/\/www.youtube.com\/@tanjapureta\/podcasts","label":"YouTube","class":"youtube","icon":"youtube.png"}},"rssFeedUrl":"https:\/\/korisnici.com\/wp\/ramiro.hr\/feed\/podcast\/ramiro","embedCode":"Vrijeme je novac<\/h2>\n\n\n\n
Kako to izgleda u praksi unutar organizacija, pod kolikim i kakvim pritiskom su vlasnici, menad\u017eeri, zaposlenici? Znate li neke primjere gdje su lo\u0161 tajming i odugovla\u010denje doveli do negativnih ili pak pozitivnih posljedica?<\/h2>\n\n\n\n
Odga\u0111anje – neprijatelj uspjeha<\/h2>\n\n\n\n
Tada, sada i onda<\/h2>\n\n\n\n
Primje\u0107ujete li da je \u010de\u0161\u0107e odga\u0111anje odluka i poteza ili s, druge strane, brzopleto dono\u0161enje istih? Kako se s tim nose organizacije kod nas i vani, kako Vlade itd. i kako bi se trebalo ‘pona\u0161ati’ s vremenom na svim razinama?<\/h2>\n\n\n\n
Rad po pritiskom<\/h2>\n\n\n\n
Kultura i mentalitet<\/h2>\n\n\n\n
Vrijeme je najmanje kori\u0161ten hrvatski kapacitet<\/a><\/blockquote>