{"id":1856,"date":"2014-08-04T13:16:00","date_gmt":"2014-08-04T13:16:00","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ramiro.hr\/?p=1856"},"modified":"2026-02-13T21:54:22","modified_gmt":"2026-02-13T20:54:22","slug":"odrzivi-razvoj-cilj-organizacija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/korisnici.com\/wp\/ramiro.hr\/blog\/odrzivi-razvoj-cilj-organizacija\/","title":{"rendered":"Odr\u017eivi razvoj cilj organizacija"},"content":{"rendered":"\n

Ceres je neprofitna organizacija koja promi\u010de odr\u017eivi razvoj. Nedavno su objavili izvje\u0161taj iz kojeg doznajemo da sve ve\u0107i broj poduze\u0107a pokazatelje odr\u017eivog razvoja uklju\u010duje u programe menad\u017eerskih bonusa. Iako smo svi navikli da cilj nekog poduze\u0107a bude rast ili profit \u010dini se da se vremena mijenjaju. Menad\u017eeri u poduze\u0107ima trebaju po\u010deti razmi\u0161ljati i o drugim ciljevima. Mo\u017eda im to nije jo\u0161 ba\u0161 sasvim jasno, ali istra\u017eivanja pokazuju drugu stranu. Prema Ceresovom istra\u017eivanju danas \u010dak 24% organizacija svoje menad\u017eerske bonuse ve\u017ee i uz pokazatelje odr\u017eivosti. U 2012. to radilo tek 15% organizacija.<\/p>\n\n\n\n

Poduze\u0107a sve vi\u0161e cilj organizacije ve\u017eu uz pitanja okoli\u0161a i dru\u0161tvene odgovornosti<\/a>. To su teme poput zdravlja i sigurnosti djelatnika, smanjenja \u0161tetnih plinova ili \u010dak proizvodnje obnovljive energije. Intel je tako jo\u0161 2008. objavio svoje ciljeve za 2012. te su odr\u017eivi razvoj i brigu o okoli\u0161u u\u010dinili zada\u0107om svih svojih djelatnika. Do 2012. emisija stakleni\u010dkih plinova Intela pala je za 35%, dok je istovremeno porasla u\u0161teda energije. Intel tako\u0111er financira odre\u0111ene projekte za\u0161tite okoli\u0161a koje pokre\u0107u njihovi djelatnici. Oni nagra\u0111uju i same djelatnike za takve projekte. To su projekti poput sadnje povrtnjaka u dje\u010djem domu u Singapuru ili sustava za pro\u010di\u0161\u0107avanje voda u selu u Indiji.<\/p>\n\n\n\n

Razvoj od kuhinjskog stola do 400 zaposlenih<\/h2>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Suosniva\u010d ZipRecruitera, Ian Siegel, razvoj svog poduze\u0107a<\/a> je pokrenuo zbog vlastitog frustriraju\u0107eg iskustva prilikom tra\u017eenja talentiranih djelatnika. Vjerovao je da mora postojati bolji na\u010din da se na\u0111u dobri radnici osim uobi\u010dajenog \u010ditanja molbi pristiglih na oglase. Stoga je napustio odli\u010dno pla\u0107en posao i 2010. za kuhinjskim stolom pokrenuo vlastiti start-up. Danas je ZipRecruiter web stranica kojoj je cilj pojednostaviti proces kako za tra\u017eitelje posla, tako i za poslodavce. Imaju preko 400 zaposlenih u uredima diljem svijeta. Samo tim korisni\u010dke podr\u0161ke broji 45 \u010dlanova. Stranica poslodavcima omogu\u0107ava da samo jednim klikom objave svoj oglas na preko 50 vode\u0107ih oglasnih plo\u010da i dru\u0161tvenih mre\u017ea. Tra\u017eitelji posla mailom dobivaju obavijesti o objavama koje odgovaraju njihovim vje\u0161tinama i lokaciji.<\/p>\n\n\n\n

U po\u010detku su Siegel i njegov partner radili za kuhinjskim stolom. Kada bi netko nazvao radi podr\u0161ke, Siegel bi naglas ponavljao \u0161to klijent govori dok je njegov partner ubrzano nastojao popraviti prijavljenu gre\u0161ku. Novim start-upima Siegel savjetuje da prona\u0111u jednu “svoju” stvar. Kada je prona\u0111u da se fokusiraju samo na nju i potrude se pro\u0161iriti vijest o njoj \u0161to ve\u0107em broju ljudi. Za pokretanje posla i poduze\u0107a je osim te stvari koju spominje Siegel potrebno jako puno upornosti i volje da se izdr\u017ee sve traume<\/a>, spoticanja i nedostaci s kojima se svatko od nas susretne kad iza\u0111e iz zagrljaja velikog poduze\u0107a.<\/p>\n\n\n\n

Istra\u017eivanje i razvoj uz fleksibilnija ulaganja<\/h2>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Istra\u017eivanje i razvoj va\u017eni su faktori uspjeha poduze\u0107a, posebno u razdobljima krize! Potrebno dodatno se anga\u017eirati da sredstva u tom segmentu budu vi\u0161a. U sklopu reforme kojoj je cilj poticanje rasta te pogodovanje istra\u017eivanju i razvoju, Europska unija od 1. srpnja svojim zemljama \u010dlanicama dozvoljava fleksibilnije financiranje poduze\u0107a. Poduze\u0107a \u0107e ubudu\u0107e imati pristup raznim oblicima pomo\u0107i, vi\u0161ih iznosa i za \u0161iri raspon djelatnosti, a da njihovi projekti ne moraju prethodno pro\u0107i EU kontrole. <\/p>\n\n\n\n

Nova pravila bi trebala doprinijeti pove\u0107anju sredstava ulo\u017eenih u istra\u017eivanje i razvoj te u inovacije u Europi za 50% do 2020. Trenutno EU ula\u017ee oko 2% BDP-a u istra\u017eivanje i razvoj, a time bi dosegla 3% te se tako izjedna\u010dila sa SAD-om i Japanom. Manje rigidna nova pravila omogu\u0107it \u0107e zemljama \u010dlanicama ulaganja u inovacije, infrastrukturu velikog protoka ili u o\u010duvanje kulturne ba\u0161tine.<\/p>\n\n\n\n

Sve to pod uvjetom da odobrena pomo\u0107 ima za jasan cilj<\/a> stvaranje novih radnih mjesta ili pove\u0107anje konkurentnosti. S druge strane svaka financijska pomo\u0107 koja prelazi 500.000 eura koju javna tijela odobre poduze\u0107ima morat \u0107e biti objavljena na internetu. Time \u0107e se osigurati provo\u0111enje odre\u0111ene kontrole nad odobrenim dr\u017eavnim sredstvima u \u010ditavoj Europskoj uniji. Dakle, novaca ima, samo ga treba znati iskoristiti.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ceres je neprofitna organizacija koja promi\u010de odr\u017eivi razvoj. Nedavno su objavili izvje\u0161taj iz kojeg doznajemo da sve ve\u0107i broj poduze\u0107a pokazatelje odr\u017eivog razvoja uklju\u010duje u programe menad\u017eerskih bonusa. Iako smo svi navikli da cilj nekog poduze\u0107a bude rast ili profit \u010dini se da se vremena mijenjaju. Menad\u017eeri u poduze\u0107ima trebaju po\u010deti razmi\u0161ljati i o drugim […]<\/p>\n","protected":false},"author":6,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"episode_type":"audio","audio_file":"","podmotor_file_id":"","podmotor_episode_id":"","cover_image":"","cover_image_id":"","duration":"","filesize":"","filesize_raw":"","date_recorded":"","explicit":"","block":"","footnotes":""},"categories":[51],"tags":[17],"vrsta-sadrzaja":[4],"series":[],"class_list":["post-1856","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-razvoj-organizacije","tag-organizacijska-kultura"],"acf":[],"episode_featured_image":false,"episode_player_image":"https:\/\/korisnici.com\/wp\/ramiro.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/Podcast-cover-image-1400a.png","download_link":"","player_link":"","audio_player":false,"episode_data":{"playerMode":"light","subscribeUrls":{"apple_podcasts":{"key":"apple_podcasts","url":"https:\/\/podcasts.apple.com\/us\/podcast\/ramiro-psihologija-uspjeha\/id1556874609","label":"Apple Podcasts","class":"apple_podcasts","icon":"apple-podcasts.png"},"deezer":{"key":"deezer","url":"","label":"Deezer","class":"deezer","icon":"deezer.png"},"spotify":{"key":"spotify","url":"https:\/\/open.spotify.com\/show\/0NPyN9UoeXRiiTrqcVSiib?si=5c6f7c638c84433f","label":"Spotify","class":"spotify","icon":"spotify.png"},"youtube":{"key":"youtube","url":"https:\/\/www.youtube.com\/@tanjapureta\/podcasts","label":"YouTube","class":"youtube","icon":"youtube.png"}},"rssFeedUrl":"https:\/\/korisnici.com\/wp\/ramiro.hr\/feed\/podcast\/ramiro","embedCode":"

Odr\u017eivi razvoj cilj organizacija<\/a><\/blockquote>