Zavr\u0161etak srednje \u0161kole i po\u010detak studiranja razdoblje je u kojem se obi\u010dno javlja \u010ditav spektar sna\u017enih emocija. Psiholo\u0161ka procjena u tom razdoblju mo\u017ee pomo\u0107i mladima da bolje razumiju svoje osje\u0107aje i reakcije. U prvom redu je to osje\u0107aj postignu\u0107a<\/strong>, zbog uspje\u0161no zavr\u0161ene srednje \u0161kole i odabira studija prema preferencijama i kompetencijama. Taj osje\u0107aj mo\u017ee vrlo povoljno utjecati na samopouzdanje i osigurati dugo bezbri\u017eno ljeto.<\/p>\n\n\n\n Na samom po\u010detku studiranja ponovno se podi\u017ee razina anksioznosti<\/strong>, jer se student suo\u010dava s brojnim nepoznanicama. Uloga psiholo\u0161ke procjene<\/a> je, izme\u0111u ostalog, i to \u0161to mo\u017ee pomo\u0107i u identifikaciji izvora stresa i anksioznosti. Treba prikupiti puno informacija, razumjeti o\u010dekivanja koja se postavljaju pred njega te uspje\u0161no uklopiti brojne nove aktivnosti u svakodnevicu, kako bi rezultirale ostvarenjem \u017eeljenih ciljeva.<\/p>\n\n\n\n Proces aklimatizacije traje sve dok student osje\u0107a nedostatak kontrole<\/strong> nad novom situacijom. Taj osje\u0107aj \u0107e imati sve dok ne prikupi dovoljno informacija o novim obavezama, ali i o mogu\u0107nostima koje mu se otvaraju (dru\u017eenja, izvannastavne aktivnosti i sl.), kako bi ih mogao uspje\u0161no uklopiti u novu \u017eivotnu rutinu.<\/a><\/p>\n\n\n\n Najprije je va\u017eno da student prihvati \u010dinjenicu da je normalno da se osje\u0107a zbunjeno i nesigurno zbog preplavljenosti novim informacijama.<\/p>\n\n\n\n Zatim je va\u017eno da po\u010dne prikupljati informacije o tome kako izgleda uspje\u0161no studiranje<\/strong> na fakultetu koji je odabrao. Sve slu\u017ebene informacije (pravila, procedure, procese, obrasce i sl.) u dana\u0161nje vrijeme mo\u017ee prona\u0107i na stranicama fakulteta, pa je to dobra polazna to\u010dka.<\/p>\n\n\n\n Nadalje, jako je va\u017eno da bude prisutan na svim uvodnim aktivnostima i predavanjima koje organizira fakultet<\/a> za bruco\u0161e, jer su jako va\u017ean izvor kako informacija, kao i prilika za prvo upoznavanje i povezivanje s kolegama iz generacije.<\/p>\n\n\n\n Jednako je va\u017eno informirati se i o aktivnostima u studentskim klubovima, koji tako\u0111er imaju praksu organizirati neko predstavljanje i dru\u017eenje za bruco\u0161e. Tu tako\u0111er mo\u017ee dobiti brojne korisne neformalne informacije o uspje\u0161nim na\u010dinima prevladavanja neminovnih prepreka ili o raznim mogu\u0107nostima koje mu stoje na raspolaganju. Dobro je povezati se i sa starijim kolegama<\/strong>, posebice onima s 2. godine, koji jo\u0161 imaju pregr\u0161t svje\u017eih iskustava s prve godine.<\/p>\n\n\n\n Za uspje\u0161no studiranje va\u017eno je i\u0107i redovito na predavanja i vje\u017ebe<\/strong>, jer to jako pove\u0107ava vjerojatnost prolaska na ispitima. Dobro bi bilo povezati se s timom kolega s iste godine te zajedno s njima u\u010diti i pomagati si u izvr\u0161avanju raznih obaveza.<\/p>\n\n\n\n Na kraju, jako je va\u017eno popisati i koje sve interese i \u017eelje ima student uz formalne obaveze te i za njih prona\u0107i mjesto, vrijeme i ljude s kojima bi ih mogao realizirati.<\/a><\/p>\n\n\n\n Mladima su razni pritisci iz okoline uvijek predstavljali pote\u0161ko\u0107e te \u0107e vjerojatno uvijek tako biti. Razlika je \u0161to su prije mo\u017eda vi\u0161e osje\u0107ali strah od ljutnje i razo\u010daranja roditelja koji imaju svoju viziju djetetovog \u017eivota<\/a>. Danas osje\u0107aju strah od neuspjeha<\/a><\/strong>, u smislu da \u0107e ih okolina smatrati nekompetentnima i nedoraslima te da ne\u0107e dobiti mjesto i status u dru\u0161tvu koji pri\u017eeljkuju. Uloga psiholo\u0161ke procjene je da mo\u017ee pomo\u0107i u razumijevanju ovih strahova te njihovog utjecaja.<\/p>\n\n\n\n Te\u0161ko\u0107e po\u010dinju u trenutku kada roditelji, promatranjem dnevne rutine svog studenta, zaklju\u010de da nije u skladu s onom kakva bi, po njima, trebala biti da bi mogao uspje\u0161no zavr\u0161iti fakultet. Tada se kod roditelja \u010desto javlja strah, ljutnja, tuga i razo\u010darenje, koji rezultiraju verbalnim predbacivanjima, kaznama i sl. S druge strane, sve to kod studenta mo\u017ee izazvati osje\u0107aj neshva\u0107enosti, neprihva\u0107enosti i neuva\u017eavanja<\/strong>. Rezultat je stvaranje odnosa u kojem je naru\u0161eno me\u0111usobno po\u0161tovanje i povjerenje. Rje\u0161enje je u iskrenim razgovorima, ako je mogu\u0107e, kako bi obje strane razumjele jedna drugu i prona\u0161le na\u010din da me\u0111usobno usklade o\u010dekivanja i konstruktivno pro\u0111u kroz to zahtjevno razdoblje.<\/a><\/p>\n\n\n\n Mladi u pravilu ne znaju \u0161to je to mentalna higijena i kako se odr\u017eava, jer ih o tome nitko sustavno ne podu\u010dava, \u0161to je velika \u0161teta.\u00a0Mladost je razdoblje koje obilje\u017eava veliki broj raznih obaveza<\/strong>. Tu su u prvom redu \u0161kola i razne ku\u0107anske obaveze, ali i druge izvan\u0161kolske aktivnosti koje je mlada osoba samostalno odabrala, ali koje tako\u0111er zahtijevaju posve\u0107ivanje. Uloga psiholo\u0161ke procjene<\/a> i pomo\u0107i jest tako\u0111er da se provjeri mentalna higijena i porazgovara o tome kako ju pobolj\u0161ati.<\/p>\n\n\n\n Tako\u0111er, tu su i razna o\u010dekivanja odraslih (roditelja, rodbine, profesora, trenera i sl.), od kojih su neka izre\u010dena, a neka ne, te su jo\u0161 uz to mnoga i me\u0111usobno opre\u010dna, pa im je objektivno te\u0161ko udovoljiti. Dodatno, mlada osoba je okru\u017eena velikim brojem vrlo primamljivih podra\u017eaja<\/strong> (dru\u0161tvene mre\u017ee, igrice, serije, dru\u017eenja i sl.), kojima je te\u0161ko odoljeti. Uloga psiholo\u0161ke procjene tako\u0111er le\u017ei u tome da se preispitaju o\u010dekivanja odraslih te provjeri koliko su realna i nama va\u017ena.<\/p>\n\n\n\n Sve to kod nje izazova brojne dileme, kao i \u0161irok spektar sna\u017enih emocija, koje treba razumjeti i iskoristiti ih kao pomo\u0107 u dono\u0161enju ispravnih odluka<\/a>. To su odluke koje uspje\u0161no uskla\u0111uju o\u010dekivanja okoline s interesima i potrebama mlade osobe. Za sve to treba kvalitetno znanje iz mentalne higijene<\/strong>, koje mladi u pravilu mogu dobiti samo od stru\u010dnjaka psihologa, kojem se, na\u017ealost, jo\u0161 uvijek prerijetko obra\u0107aju. Bilo bi idealno kada bi ga dobivali u \u0161koli kroz redovnu nastavu, koju bi tako\u0111er vodio stru\u010dnjak psiholog. Jo\u0161 jedna uloga psiholo\u0161ke procjene je \u0161to u ovakvim situacijama mo\u017ee pru\u017eiti dragocjene uvide u unutarnje stanje mlade osobe i pomo\u0107i joj u suo\u010davanju s izazovima.<\/p>\n\n\n\n Mentalno zdravlje<\/a> jest tabu, \u0161to zna\u010di da se o njemu ne govori ni dovoljno ni otvoreno niti na ispravan na\u010din. Razlozi su brojni. Jedan od njih je sram i strah mladih da otvoreno govore o nekim temama, jer smatraju da bi mogli biti pogre\u0161no shva\u0107eni, ka\u017enjeni ili \u010dak odba\u010deni od onih koje vole, trebaju i o kojima ovisi njihova sada\u0161njost i \u017eeljena budu\u0107nost (roditelji, prijatelji, \u0161kola). Uloga psiholo\u0161ke procjene je velika, a isto tako mo\u017ee poslu\u017eiti za promoviranje mentalnog zdravlja mladih.<\/p>\n\n\n\n U nedostatku sigurne okoline za izra\u017eavanje vlastitih pote\u0161ko\u0107a, zadr\u017eavaju ih unutar sebe i rje\u0161avaju kako znaju<\/strong>, \u0161to \u010desto mo\u017ee biti i odabirom potpuno neadekvatnih pona\u0161anja, koja \u010desto dodatno pogor\u0161avaju situaciju.<\/p>\n\n\n\n Jedan od razloga \u0161to je mentalno zdravlje tabu le\u017ei u \u010dinjenici da odrasli izbjegavaju ili neadekvatno reagiraju na poku\u0161aje mladih da s njima otvoreno razgovaraju o problemima<\/strong>. To \u010desto rade jer i sami ne znaju kako odgovoriti na pitanja mladih. Zato naj\u010de\u0161\u0107e pribjegavaju autoritetu roditeljske uloge ili autoritetu \u0161kole, crkve i sl., za koji \u017eele da se ne propituje, ve\u0107 da mu se mladi bespogovorno priklone, \u0161to je iz perspektive mentalnog zdravlja neodr\u017eivo. <\/p>\n\n\n\n Zato bi trebalo mentalnoj higijeni podu\u010diti i roditelje i sve druge koji \u017eive i rade s mladima, kako bi u tom zahtjevnom odnosu mogli pomo\u0107i i sebi i njima. Uloga psiholo\u0161ke procjene je, uostalom, da preispita kako se mladi nose s problemima i da preispita \u0161to su ih roditelji i drugi autoriteti nau\u010dili.<\/p>\n\n\n\n Ovdje se javlja jo\u0161 jedna uloga psiholo\u0161ke procjene. U sklopu nekih fakulteta postoje savjetovali\u0161ta za studente<\/strong>, u kojima mogu dobiti vrlo kvalitetne savjete o u\u010dinkovitim strategijama u\u010denja i polaganja ispita, kao i pomo\u0107 u uspje\u0161nom suo\u010davanju s neuspjesima. Mnogi studenti koriste tu mogu\u0107nost. koja im u ve\u0107ini slu\u010dajeva i pomogne. Toplo preporu\u010dujem studentima da se raspitaju imaju li na raspolaganju tu opciju na svome fakultetu.<\/p>\n\n\n\n Ako nemaju, danas postoje brojne udruge i organizacija kojima se mogu obratiti za pomo\u0107 koje tako\u0111er shava\u0107aju koja je uloga psiholo\u0161ke procjene i pomo\u0107i. Lako ih je prona\u0107i na dru\u0161tvenim mre\u017eama<\/a>. Na\u017ealost, postoji jo\u0161 uvijek veliki broj studenata koji se ne obra\u0107aju za pomo\u0107, iz ve\u0107 spomenutog straha i srama. Posljedi\u010dno, ne uspijevaju prije\u0107i preko nekih prepreka koje im se neizbje\u017eno pojave tijekom studiranja. To je velika \u0161teta, jer pomo\u0107i ima i oni ju zaslu\u017euju.<\/strong> Pritom je va\u017eno da ne o\u010dekuju pomo\u0107 u obliku \u201e\u010darobne pilule\u201c, koja \u0107e u pet minuta rije\u0161iti njihov problem, jer to ne postoji i to nije uloga psiholo\u0161ke procjene, ili nekoga koji \u0107e umjesto njih ukloniti prepreke s njihovog puta. <\/p>\n\n\n\n Pomo\u0107 se sastoji u njihovom usvajanju u\u010dinkovitih strategije pona\u0161anja za uspje\u0161no ostvarivanje \u017eeljenih ciljeva, a to je tako\u0111er uloga psiholo\u0161ke procjene. To zahtijeva rad na sebi, odlu\u010dnost, predanost i strpljenje<\/strong>. Me\u0111utim, ako usvoje te vje\u0161tine za vrijeme studija, bit \u0107e im dragocjena pomo\u0107 tijekom cijelog \u017eivota, i poslovno i privatno, pa se zato jako isplati i\u0107i tim putem.<\/p>\n\n\n\n Na\u010din na koji mladi izabiru fakultet uistinu me iznena\u0111uje, jer to \u010desto rade nepromi\u0161ljeno, linijom manjeg otpora te op\u0107enito iz pogre\u0161nih motiva. Primjerice, mnogi bez razmi\u0161ljanja biraju isti fakultet koji su zavr\u0161ili njihovi roditelji ili neki na koji idu njihovi prijatelji ili neki trenutno popularan. Mnogi se odlu\u010duju na studiranje kako bi ostvarili o\u010dekivanja roditelja<\/strong>, premda to sami ne bi odabrali kao opciju. Rijetko polaze od sustavne analize vlastitih interesa i sposobnosti, kao i sklonosti odre\u0111enoj karijeri, \u0161to je jedna od uloga psiholo\u0161ke procjene, \u0161to je najispravniji put.<\/p>\n\n\n\n Postoje mnoga mjesta na kojima mladi mogu napraviti psiholo\u0161ku procjenu u kontekstu profesionalne orijentacije te je upravo uloga psiholo\u0161ke procjene dobiti dragocjene uvide u klju\u010dne aspekte svoje osobnosti, kao temelj za dono\u0161enje odluke o karijernom razvoju<\/strong>. Kroz cijeli taj proces procjene, analize rezultata i odlu\u010divanja ih vode psiholozi stru\u010dnjaci u tom podru\u010dju.<\/p>\n\n\n\n Ako na fakultetu do\u0111e do ozbiljnog zastoja u studiranju preporu\u010dujem da student potra\u017ei stru\u010dnu pomo\u0107 psihologa, koji \u0107e zajedno s njim napraviti sustavnu analizu situacije, kao i psiholo\u0161ku procjenu njegovih karakteristika li\u010dnosti, interesa i karijernih sklonosti. To je tako\u0111er jedna od uloga psiholo\u0161ke procjene. Tako \u0107e mo\u0107i ustanoviti pravi uzrok zastoja te sukladno tome i donijeti najbolju odluka o njegovom rje\u0161avanju. Velika je uloga psiholo\u0161ke procjene, a psiholo\u0161ka procjena ima svoje prednosti i kvalitete<\/a> koji \u0107e uvelike olak\u0161ati i pomo\u0107i da do\u0111ete do zavr\u0161ne odluke. To mo\u017ee biti druga\u010diji pristup studiranju na postoje\u0107em fakultetu ili promjena karijere<\/strong>. Tako se izbjegava impulzivno odlu\u010divanje i dobivaju savjeti za uspje\u0161an nastavak profesionalnog razvoja, bez obzira na odabranu opciju.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Upis fakulteta donosi ogromnu promjenu u \u017eivot dotada\u0161njih \u0161kolaraca – boje li se mladi ljudi te nove faze \u017eivota koja im je nepoznata? Ili ba\u0161 suprotno, nemaju strah jer nisu svjesni \u0161to ih \u010deka? Zavr\u0161etak srednje \u0161kole i po\u010detak studiranja razdoblje je u kojem se obi\u010dno javlja \u010ditav spektar sna\u017enih emocija. Psiholo\u0161ka procjena u tom […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":2707,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"episode_type":"audio","audio_file":"","podmotor_file_id":"","podmotor_episode_id":"","cover_image":"","cover_image_id":"","duration":"","filesize":"","filesize_raw":"","date_recorded":"","explicit":"","block":"","footnotes":""},"categories":[10],"tags":[24],"vrsta-sadrzaja":[4],"series":[],"class_list":["post-2705","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-upravljanje-ljudskim-resursima","tag-psiholoska-procjena"],"acf":[],"episode_featured_image":"https:\/\/korisnici.com\/wp\/ramiro.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/uloga-psiholoske-procjene-u-odabiru-fakulteta-i-savladavanju-novih-izazova_i1200.png","episode_player_image":"https:\/\/korisnici.com\/wp\/ramiro.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/Podcast-cover-image-1400a.png","download_link":"","player_link":"","audio_player":false,"episode_data":{"playerMode":"light","subscribeUrls":{"apple_podcasts":{"key":"apple_podcasts","url":"https:\/\/podcasts.apple.com\/us\/podcast\/ramiro-psihologija-uspjeha\/id1556874609","label":"Apple Podcasts","class":"apple_podcasts","icon":"apple-podcasts.png"},"deezer":{"key":"deezer","url":"","label":"Deezer","class":"deezer","icon":"deezer.png"},"spotify":{"key":"spotify","url":"https:\/\/open.spotify.com\/show\/0NPyN9UoeXRiiTrqcVSiib?si=5c6f7c638c84433f","label":"Spotify","class":"spotify","icon":"spotify.png"},"youtube":{"key":"youtube","url":"https:\/\/www.youtube.com\/@tanjapureta\/podcasts","label":"YouTube","class":"youtube","icon":"youtube.png"}},"rssFeedUrl":"https:\/\/korisnici.com\/wp\/ramiro.hr\/feed\/podcast\/ramiro","embedCode":"Koliko traje proces aklimatizacije na nove okolnosti? <\/h2>\n\n\n\n
\u0160to se mo\u017ee napraviti da ta tranzicija bude \u0161to uspje\u0161nija i \u0161to bezbolnija? Postoje li neka pravila, metode?<\/h2>\n\n\n\n
Prema va\u0161em iskustvu, kako se mladi nose s pritiscima, neuspjehom, o\u010dekivanjima roditelja? Postoji li razlika u odnosu na starije generacije?<\/h2>\n\n\n\n
Kada kre\u0107u te\u0161ko\u0107e u generacijskom razila\u017eenju i \u017eivotnom ritmu roditelja i studenata?<\/h2>\n\n\n\n
Kakav odnos imaju mladi ljudi prema odr\u017eavanju mentalne higijene, koja su va\u0161a iskustva?<\/h2>\n\n\n\n
Je li mentalno zdravlje i dalje tabu?<\/h2>\n\n\n\n
Obra\u0107aju li vam se studenti za pomo\u0107 kad nai\u0111u na prepreku – ispit koji ne mogu nikako polo\u017eiti?<\/h2>\n\n\n\n
Kako prepoznati je li mladi \u010dovjek odabrao krivi studij za sebe – pa je vrijeme za promjenu – ili naprosto ne radi dovoljno da bi bio uspje\u0161an u polaganju ispita?<\/h2>\n\n\n\n
Uloga psiholo\u0161ke procjene u odabiru fakulteta i savladavanju novih izazova<\/a><\/blockquote>