{"id":3136,"date":"2023-08-28T12:46:00","date_gmt":"2023-08-28T12:46:00","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ramiro.hr\/?p=3136"},"modified":"2026-01-29T11:32:08","modified_gmt":"2026-01-29T10:32:08","slug":"tim-za-psiholosku-podrsku","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/korisnici.com\/wp\/ramiro.hr\/blog\/tim-za-psiholosku-podrsku\/","title":{"rendered":"Tim za psiholo\u0161ku podr\u0161ku"},"content":{"rendered":"\n

Kroz krizu prolazimo kada do\u017eivljavamo neki traumati\u010dni doga\u0111aj. Me\u0111utim, kriza nije ograni\u010dena samo na takva traumati\u010dna iskustva<\/strong>. Kriza mo\u017ee ozna\u010davati kako odre\u0111ena osoba reagira na situaciju. Jednoj osobi prometna nesre\u0107a mo\u017ee biti krizna situacija koja joj promjeni \u017eivot, dok \u0107e se neka druga osoba vrlo brzo oporaviti i ne\u0107e imati psiholo\u0161ke posljedice.<\/p>\n\n\n\n

Doga\u0111aji koji pokrenu na\u0161u kriznu reakciju mogu imati izvor u prija\u0161njim \u017eivotnim iskustvima. Pa tako neka iskustva, razvoj i odgoj mogu imati utjecaj na to kako se nosimo sa krizom. Zbog toga svaka osoba ima druga\u010dije reakcije na prirodne katastrofe ili na smrt bliske osobe.<\/strong> Ponekad je ljudima potrebna dodatna potpora u no\u0161enju sa krizom. Psiholo\u0161ka podr\u0161ka poma\u017ee osobama kroz potporu i pomo\u0107 profesionalne osobe obu\u010dene za takve situacije<\/a>. Tim za psiholo\u0161ku podr\u0161ku \u010dine stru\u010dne osobe educirane o traumi i krizama te intervencijama i na\u010dinima pomo\u0107i ljudima koji se nalaze u takvoj situaciji. Takva vrsta psiholo\u0161ke podr\u0161ke postoji jo\u0161 od Prvog svjetskog rata.<\/p>\n\n\n\n

Tek tada, tijekom rata, je prihva\u0107ena ideja da je potrebno pomo\u0107i osobama koje prolaze kroz traumatske doga\u0111aje te se nalaze u stanju \u0161oka<\/strong>. Do tada je takav krizni menad\u017ement<\/a>, a radilo se o velikoj krizi zbog velikog broja vojnika koji su bili pogo\u0111eni bio nepoznat. Do tada je bilo \u0161iroko prihva\u0107eno da se takve osobe, primarno vojnici, trebaju sami nositi sa problemima jer \u0107e ina\u010de biti percipirani kao slabi\u0107i. No s uklju\u010divanjem psiholo\u0161ke podr\u0161ke, postalo je jasno da se ljudi puno br\u017ee oporave uz profesionalnu pomo\u0107.<\/a><\/p>\n\n\n\n

Profesionalna psiholo\u0161ka podr\u0161ka<\/h2>\n\n\n\n

Psiholo\u0161ka podr\u0161ka<\/a> je osmi\u0161ljena kao kratka i brza, jednokratne vrste pomo\u0107 koja traje . do nekoliko tjedana. Jako je bitno razlikovati psiholo\u0161ku podr\u0161ku od raznih oblika psihoterapije.<\/strong> Psihoterapija je dugotrajan proces kojim bi se trebali rije\u0161iti brojni problemi, ne nu\u017eno samo traumatska iskustva. Isto tako, psihoterapeut je educirana osoba koja se bavi specifi\u010dno jednim pravcem psihoterapije. S druge strane, savjetnik za psiholo\u0161ku pomo\u0107 je psiholog sa zavr\u0161enim fakultetskim obrazovanjem i potrebnim znanjima za rje\u0161avanje traumatskih iskustava i postupanje s ljudima.<\/p>\n\n\n\n

Glavni fokus psiholo\u0161ke podr\u0161ke je smanjenje stresa povezanog s doga\u0111ajem. Uz to, radi se na tome da se ljudima pru\u017ei emocionalna podr\u0161ka i da se poprave njihove strategije no\u0161enja sa stresom. Edukacijom ljudi poku\u0161ava se posti\u0107i da u budu\u0107im situacijama budu naoru\u017eani alatima koji \u0107e im pomo\u0107i prebroditi stres te tako sprije\u010diti <\/strong>dugotrajne posljedice nekog kriznog doga\u0111aja.<\/p>\n\n\n\n

Psiholo\u0161ka podr\u0161ka uklju\u010duje\u00a0inicijalnu procjenu, planiranje i tretman<\/strong>. Iako se u procesu psiholo\u0161ke podr\u0161ke radi na odre\u0111enom traumatskom doga\u0111aju mogu\u0107e je da \u0107e se stru\u010dnjak, psiholog dota\u0107i i drugih, pro\u0161lih, doga\u0111aja.\u00a0U kriznim situacijama<\/a> velikog obima mo\u017ee se javiti potreba za ve\u0107im timom za psiholo\u0161ku podr\u0161ku, ovisno o potrebama i veli\u010dini doga\u0111aja<\/strong>, to jest koliko ljudi je zahva\u0107eno doga\u0111ajem. Ako se radi o prirodnoj katastrofi, bit \u0107e potrebno puno vi\u0161e educiranih savjetnika nego ako se radi o specifi\u010dnom doga\u0111aju na radnom mjestu.<\/p>\n\n\n\n

\u0160to psiholog radi u procesu psiholo\u0161ke podr\u0161ke?<\/h2>\n\n\n\n

Za po\u010detak, tim za psiholo\u0161ku podr\u0161ku ili jedan od njegovih psihologa prvo procjenjuje stanje situacije i osobe koja je zatra\u017eila psiholo\u0161ku podr\u0161ku. To uklju\u010duje ispitivanje osobe o njezinom stanju, samom doga\u0111aju, slu\u0161anje osobe i odlu\u010divanje koje su trenutne potrebe osobe, na \u0161to se treba fokusirati kako bi se ona mogla nositi s doga\u0111ajem. <\/p>\n\n\n\n

Psiholog<\/strong> je taj koji treba odrediti problem, a u isto vrijeme pru\u017eati mnogo potpore i suosje\u0107anja<\/strong>. Ono \u0161to osobe u krizi najvi\u0161e trebaju, je netko tko \u0107e biti uz njih<\/strong><\/a> i tko \u0107e im pru\u017eiti potrebne informacije i podr\u0161ku<\/strong>. To je i  opis posla psihologa u psiholo\u0161koj podr\u0161ci. Jedno od najbitnijih aspekata jest osigurati da je pojedinac na sigurnom. Tek kada smo uvjereni da je psiholo\u0161ki i fizi\u010dki siguran, mo\u017eemo prije\u0107i na ostale korake psiholo\u0161ke podr\u0161ke.<\/p>\n\n\n\n

Psiholozi koriste psihoterapijske tehnike da pomognu samim osobama, njihovim obiteljima ili timovima u organizaciji da se nose s emocionalnim pote\u0161ko\u0107ama nakon traumati\u010dnog doga\u0111aja. Posebice se naglasak stavlja na osobe koje su sklone samoozlje\u0111ivanja ili suicidalnim mislima. Iako bi savjetnik u kriznim situacijama trebao biti psiholog koji je dodatno educiran za psiholo\u0161ku podr\u0161ku, ponekad savjetnici mogu biti i volonteri<\/strong>. Oni ne provode jednaku vrstu intervencija, no kroz obuku mogu pomo\u0107i tako \u0161to rade na telefonu za psiholo\u0161ku pomo\u0107 ili pru\u017eaju informacije gdje se pojedinci mogu javiti ako imaju potrebu za profesionalnom psiholo\u0161kom pomo\u0107i. Unutar tima za krizne intervencije<\/a> u nekoj organizaciji bi barem jedna osoba trebala biti psiholog bez obzira je li zaposlenik organizacije ili ne.<\/a><\/p>\n\n\n\n

Ciljevi i vrijeme psiholo\u0161ke podr\u0161ke<\/h2>\n\n\n\n

Primarni fokus psiholo\u0161ke podr\u0161ke je pru\u017eanje emocionalne podr\u0161ke i rje\u0161enja kriznih situacija. Kao i sve vrste terapije, i psiholo\u0161ka podr\u0161ka ima specifi\u010dne ciljeve, procjenu i tretmane. <\/strong>Oni se razlikuju ovisno o kriznom doga\u0111aju, a psiholo\u0161ka podr\u0161ka dokazano poma\u017eu osobama koje do\u017eivljavaju traumatske doga\u0111aje. Pokazalo se kako wellbeing i psiholo\u0161ka dobrobit osoba ostaje jaka<\/a>, a uz to se vide smanjenja depresije, anksioznosti i stresa. Dakle, ako se pojedincima pru\u017ei ovakva vrsta psiholo\u0161ke pomo\u0107i, manja je vjerojatnost trajnih posljedica stresnih doga\u0111aja.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Ako se nalazite u situaciji tijekom ili nakon doga\u0111aja koji za vas ima psiholo\u0161ke posljedice, po\u017eeljno je dogovoriti sastanak za psiholo\u0161ku podr\u0161ku. Postoje odre\u0111eni primjeri kriznih situacija, no bitno je napomenuti da to nisu jedine situacije vrijedne psiholo\u0161ke pomo\u0107i. Kriza je subjektivan do\u017eivljaj<\/strong>, stoga se ovi doga\u0111aji mogu mijenjati ovisno o strukturi osobe. Neki od primjera su: bilo koja vrsta zlostavljanja, gubitak voljene osobe, prirodne katastrofe, izlo\u017eenost nasilnim zlo\u010dinima, gubitak posla, rastave i sli\u010dno.<\/p>\n\n\n\n

Valja napomenuti da krize mogu biti okida\u010d za one osobe koje imaju ve\u0107 postoje\u0107e mentalne pote\u0161ko\u0107e.<\/strong> Tako primjerice, osobe sa dijagnozama depresije, PTSP-a ili uporabe aktivnih tvari ili supstanci mogu imati ja\u010de reakcije na krizne doga\u0111aje od prosjeka. Va\u017eno je obratiti se psihologu koji je educiran u pru\u017eanju psiholo\u0161ke podr\u0161ke jer \u0107e vam on najbolje pomo\u0107i kad po\u010dnete osje\u0107ati posljedice neke krizne situacije. U novije doba mnoge organizacije za svoje zaposlenike i njihove obitelji imaju organiziran sustav psiholo\u0161ke podr\u0161ke kroz organizacije kao \u0161to je Ramiro bez obzira je li se krizni doga\u0111aj dogodio u organizaciji ili izvan nje.<\/a><\/p>\n\n\n\n

Elementi psiholo\u0161ke podr\u0161ke<\/h2>\n\n\n\n

\u010cetiri su koraka u pru\u017eanju psiholo\u0161ke podr\u0161ke. Prvi korak jest procjena situacije<\/strong>. Tijekom ove faze, psiholog slu\u0161a klijenta, pita relevantna pitanja vezana naj\u010de\u0161\u0107e uz psiholo\u0161ko stanje osobe. Uz to, zbog svoje edukacije i profesionalnog usmjerenja, psiholog \u0107e mo\u0107i shvatiti \u0161to klijent trenutno treba da bi dobio adekvatnu potporu u krizi.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Tek kada se zavr\u0161i po\u010detna procjena, prelazi se na drugi korak, a to je edukacija<\/strong>. Osobe koje se nose sa kriznom situacijom \u010desto tra\u017ee informacije. Bilo da su to informacije  o svojim bli\u017enjima (ako su i oni zahva\u0107eni krizom), o svojem trenutnom stanju ili o tome \u0161to mogu ili moraju poduzeti u trenutnoj situaciji. \u010cesto su ljudi u kriznim situacijama zbunjeni i ne znaju \u0161to im je \u010diniti.<\/strong> Na psiholozima je da ih usmjere gdje mogu potra\u017eiti vi\u0161e informacija, \u0161to moraju trenutno raditi i \u0161to se oko njih doga\u0111a.<\/p>\n\n\n\n

Tre\u0107i korak je pru\u017eanje podr\u0161ke<\/strong>. To je ujedno i najbitniji element jer poanta psiholo\u0161ke podr\u0161ke je da podr\u0161ku dobiju svi koji prolaze kroz krizu i traumu<\/strong>. Psiholog pru\u017ea sigurno mjesto za pojedince unutar kojeg mogu dobiti potporu, resurse i sve \u0161to je potrebno da bi se osje\u0107ali \u0161to stabilnije u zadanom trenutku. Mnoge pogo\u0111ene osobe zaziru od emocionalnog otvaranja pred psihologom koji je zaposlen u istoj organizaciji. Stoga organizacije tra\u017ee suradnju s vanjskim stru\u010dnjacima, psiholozima koje njihovi zaposlenici ne smatraju prijetnjom vlastitom integritetu na radnom mjestu.<\/p>\n\n\n\n

Zadnji korak odnosi se na aktivno sudjelovanje same osobe<\/strong>. Uz pru\u017eanje podr\u0161ke, psiholog poma\u017ee klijentu tako da ga poti\u010de na stvaranje strategija suo\u010davanja. U ovom koraku se nagla\u0161ava da je nu\u017eno da pojedinac nastavi koristiti ove tehnike. Tako\u0111er se poti\u010de i pozitivno razmi\u0161ljanje. Tek kada psiholog nau\u010di klijenta kako da se nosi sa stresom i specifi\u010dnom situacijom, mo\u017ee se psiholo\u0161ka podr\u0161ka lagano privoditi kraju.<\/strong><\/a><\/p>\n\n\n\n

Prepoznati krizu<\/h2>\n\n\n\n

Postoje odre\u0111eni znakovi koji ukazuju na to se osoba nalazi u krizi ili do\u017eivljava jake posljedice krizne situacije. Ti znakovi mogu  biti fizi\u010dki i mentalni. Neki od tih znakova mogu se pojaviti odmah tijekom ili nakon krize, dok neki mogu biti posljedica koja se javi tek naknadno s vremenskim odmakom<\/strong>. Neki od znakova su: depresija, zbunjenost, dezorijentiranost, nesvjestica ili o\u0161amu\u0107enost, iritabilnost, gubitak pam\u0107enja, \u0161ok, ubrzano kucanje srca, mu\u010dnina i povra\u0107anje, gubitak sna, otupjelost, osje\u0107aj preplavljenosti emocijama, strah (specifi\u010dno strah od potencijalne naude sebi ili drugima), kori\u0161tenje opojnih sredstava, tremor, promjene raspolo\u017eenja i konstantna sumnja.<\/p>\n\n\n\n

Ako niste sigurni kome se javiti za pomo\u0107 najbolje je kontaktirati osobe u odjelu za ljudske resurse. Oni \u0107e vam u najkra\u0107em mogu\u0107em roku omogu\u0107iti kontakt sa stru\u010dnjacima psiholozima te tako otvoriti put ka rje\u0161avanju te\u0161kog emocionalnog stanja s kojim se susre\u0107ete. Ne ustru\u010davajte se<\/strong> tra\u017eiti pomo\u0107 kada vam je potrebna<\/strong>.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Kroz krizu prolazimo kada do\u017eivljavamo neki traumati\u010dni doga\u0111aj. Me\u0111utim, kriza nije ograni\u010dena samo na takva traumati\u010dna iskustva. Kriza mo\u017ee ozna\u010davati kako odre\u0111ena osoba reagira na situaciju. Jednoj osobi prometna nesre\u0107a mo\u017ee biti krizna situacija koja joj promjeni \u017eivot, dok \u0107e se neka druga osoba vrlo brzo oporaviti i ne\u0107e imati psiholo\u0161ke posljedice. Doga\u0111aji koji pokrenu na\u0161u […]<\/p>\n","protected":false},"author":17,"featured_media":3140,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"episode_type":"audio","audio_file":"","podmotor_file_id":"","podmotor_episode_id":"","cover_image":"","cover_image_id":"","duration":"","filesize":"","filesize_raw":"","date_recorded":"","explicit":"","block":"","footnotes":""},"categories":[10],"tags":[23],"vrsta-sadrzaja":[4],"series":[],"class_list":["post-3136","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-upravljanje-ljudskim-resursima","tag-psiholoska-podrska"],"acf":[],"episode_featured_image":"https:\/\/korisnici.com\/wp\/ramiro.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/tim-za-psiholosku-podrsku_i1200.jpg","episode_player_image":"https:\/\/korisnici.com\/wp\/ramiro.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/Podcast-cover-image-1400a.png","download_link":"","player_link":"","audio_player":false,"episode_data":{"playerMode":"light","subscribeUrls":{"apple_podcasts":{"key":"apple_podcasts","url":"https:\/\/podcasts.apple.com\/us\/podcast\/ramiro-psihologija-uspjeha\/id1556874609","label":"Apple Podcasts","class":"apple_podcasts","icon":"apple-podcasts.png"},"deezer":{"key":"deezer","url":"","label":"Deezer","class":"deezer","icon":"deezer.png"},"spotify":{"key":"spotify","url":"https:\/\/open.spotify.com\/show\/0NPyN9UoeXRiiTrqcVSiib?si=5c6f7c638c84433f","label":"Spotify","class":"spotify","icon":"spotify.png"},"youtube":{"key":"youtube","url":"https:\/\/www.youtube.com\/@tanjapureta\/podcasts","label":"YouTube","class":"youtube","icon":"youtube.png"}},"rssFeedUrl":"https:\/\/korisnici.com\/wp\/ramiro.hr\/feed\/podcast\/ramiro","embedCode":"

Tim za psiholo\u0161ku podr\u0161ku<\/a><\/blockquote>